loading ...
loading ...
HRT-logo

„HRT – biti ili ne biti s marketingom“ ili zašto HRT-u oduzeti svekoliko oglašavanje

Obzirom na aktualnu problematiku zlouporaba oglašavanja usmjerenog djeci, već napisanu temu bacam u koš (nadam se aktualizirati ju u nekom od narednih „izdanja“) te ponukan raspravom na HTV-u, ali i već podužom „javnom raspravom“ o tome trebali li HRT-u smanjiti minute za prodaju tzv. Marketinga, želja mi je „osvjetliti“ ovo pitanje; dakako i sinoćnja rasprava još me jednom uvjerila kako svi ljudi u Hrvatskoj zapravo znaju sve, a posebno o nogometu i marketingu.

HRT (Hrvatska radio televizija), javni je medij koji Zakonom o HRT-u ima pravo na svaki sat programa prodati vrijeme za oglašavanje u trajanju do 9 minuta – ta kvota se novim inicijativama zakonodavca smanjuje na 4 minute.

Činjenice za razumijevanje mjesta i uloge te perspektive HRT-a, a onda i rasprave o minutaži za oglašavanje, počivaju u nizu ključnih odrednica:

  1.  HRT je nacionalna radio-televizija, tzv. javni medij s dugogodišnjom tradicijom i neprijeporni medij od nacionalnog značaja. „Katedrala hrvatske kulture“, bez obzira na sve potrebe i značaj, ipak mora prihvaćati promjene tim više što živimo u vremenu bremenitom nedaćama, ali i globalnim trendovima.
  2. HRT je javni medij (servis javnosti) kojeg je vlasnik država, čitaj vlast-čitaj politička većina (dakako ovdje nije namjera otvarati politička, pravna i ina pitanja koja zamagljuju činjenice) isto kao što je i „vlasnik“ drugih javnih servisa kao što su Vjesnik, HINA… sve ih i ne znam!
  3. Vlasnik, u ovom slučaju država, kroz svoje organe vlasti, mora definirati svoje ciljeve tzv. misiju poduzeća (HRT-a) u ostvarivanju interesa zajednice u raznim područjima kulture, sporta, obrazovanja, znanosti…
  4. Nakon što vlasnik definira ciljeve te osigura resurse (finacijske, prostorne, kadrovske…) za ostvarenje tih ciljeva, sam ili skupa s drugima, vrši izbor onog i onakvog managementa koji može pod datim uvjetima ostvariti te ciljeve.

Time HRT, kao javni servis, ima potporu vlasnika u dostatnim sredstvima (čitaj našim novcima od pretplate i/ili raznih poreza) za ostvarivanje svojih javnih ciljeva pa se logično nameće pitanje, treba li HRT-u opće dio prihoda od prodaje oglasnog vremena i drugih komunikacijskih resursa ukoliko on nije tržišni već javni subjekt?

1.    HRT NEĆE MOĆI OSTVARIVATI SVOJU DRUŠTVENU ZADAĆU JAVNOG SERVISA?

Ukoliko  vlasnik, koji utvrđuje sadržaj i obuhvat javnog interesa, ocjenjuju da se raspoloživim resursima ne može ostvariti postavljena javna zadaća i ciljevi, uvijek može, po dobrom običaju – preko naše grbače, povećati ulaganja iz pretplate ili poreza. Dakako, HRT tada neće moći zapošljavati stotine zaposlenika samo na radiju, neće moći financirati treće razrednu domaću produkciju; mora spriječiti kriminal svih vrsta, a ne može ni finacirati sve one koji se sada sjajno koriste javnim (našim!) sredstvima!

Uostalom, pitanje je kako se i gdje koriste sredstva koja su došla na HRT kao novac građana – o tome najbolje zna management HRT-a, ali i drugi prihodi s osnova komunikacijskih resursa (samopromocije, sponzorstva, donatorstva…) da i ne spominjemo otpise potraživanja, PDV-a i drugo.

2.    DOĆI ĆE DO BITNIH POREMEĆAJA MEDIJSKOG TRŽIŠTA TE RASTA CIJENA OGLAŠAVANJA?

HRT-u dakle, ne treba prihod od oglašavanja niti to na bilo koji način može štetiti njegovom poslovanju, jer u konačnici HRT ni do sada nije bio u poziciji ravnopravnog igrača na tržištu uzme li se u obzir da je većinu svojih prihoda ostvarivao pretplatom.
Pod pretpostavkom da sav novac iz oglašavanja i ide prema komercijalnim televizijama (što naravno apsolutno nije moguće) jedini parametar ulaganja i dalje će biti gledanost, u protivnom ulaganja oglašivača idu u druge medije. Dakako, država kroz cijenu koncesija, a i drugih nameta vraća dio sredstava od komercijalnih televizija-medija i vraća ih u zajednicu pa i HRT.

Iz izloženoga je razvidno da HRT, kao javni servis, ne može trošiti milijarde kuna niti zapošljavati tisuće zaposlenika, već dapače mora utvrditi svoju misiju i imati takav management koji u ograničenim uvjetima pa i s raspoloživim novčanim sredstvima može ostvariti društveni interes pri čemu je taj interes sam po sebi temeljni cilj, a ne gledanost ili prihod od oglašavanja!

Da zaključim; kao i do sada „sila Boga ne moli“ tj. aktualna politička većina oduzet će, smanjiti ili povećati prihod od oglašavanja HRT-a.

O priručniku „Intepersonalna komunikacija“

Nova objava

Samo da se klika; danas postaje vec iritantno kako ljudi sjede na kavi i dopisuju se…

Native advertising – neprikriveno prikriveno oglašavanje

Oglašavanje

…u zadnje vrijeme učestala su pitanja i dvojbe, kako pravne tako i eticke naravi, u pogledu…

Osvojili smo HUOJ Grand PRix!

Oglašavanje

Hrvatska udruga za odnose s javnošću (HUOJ) je u petak 13.3. dodijelila nagrade najboljim ostvarenjima u…

NOVO! Odgovorno oglašavanje – Pravo i etika u tržišnom komuniciranju

piše Kamilo Antolović, sudski vještak za oglašavanje

O knjizi i sadržaju Živimo u dinamičnom vremenu u kojem suvremena tehnološka rješenja u oblikovanju i…

„VIP – mladi diskriminiraju stare?“

piše Kamilo Antolović, sudski vještak za oglašavanje

Ovih dana, a posebno iritiran agresijom oglasa dok uživam u nogometu, “oko mi para” VIP-ova serija…

Male firme rade male gluposti, a velike firme velike gluposti?

piše Kamilo Antolović, sudski vještak za oglašavanje

http://www.index.hr/black/clanak/dobili-na-tisuce-negativnih-komentara-a-s-njima-su-odlucili-uciniti-ovo/737837.aspx …nedavno sam zamoljen da dam vidjenje poruke (video spota) tvrtke s dugogodišnjom tradicijom Honey Maid…

Kako ocjenjivati plagijat u oglašavanju?

piše Kamilo Antolović, sudski vještak za oglašavanje

Stalna je dvojba, kreirati ili kopirati? Naravno, proizvodi danas postaju sve sličniji i sve je teže…

Još jedna kakasta godina oglašavanja?

piše Kamilo Antolović, sudski vještak za oglašavanje

U prvim danima ove, još jedne, po svemu sudeći godine pune poslovnih i inih teškoća, promišljam…

Nova zabrana oglašavanja cigareta

piše Kamilo Antolović, sudski vještak za oglašavanje

Prema nekim podacima u Europskoj uniji registrira se oko 700 tisuća smrtnih slučajeva (u Hrvatskoj je procjena oko…

Ona skriva “osmijeh” – vrijeđa li feredžom?

piše Kamilo Antolović, sudski vještak za oglašavanje

Stiže mi pismo od meni drage Tanje u kojem kaže da je ovaj oglas vrijeđa. Ja…

Back To Top